Čime se bave klinički psiholozi?

Psihologija kao nauka оmogućava nam da bolje razumemo osećanja, misli i ponašanja kako drugih ljudi, tako i nas samih. Postoje brojne oblasti proučavanja psihičkog života, a jedna od njih je klinička psihogija. Ne samo kod laika, često je prisutno pitanje o razlikama ili eventualnim sličnostima između delatnosti psihijatra i kliničkog psihologa. Jedna od razlika tiče se osnovnog obrazovanja (Medicinski fakultet, odnosno Filozofski fakultet). Ali, zapravo, i jedni i drugi se bave prevencijom, zaštitom i pružanjem psihološke pomoći osobama kojima je to potrebno. U zavisnosti od iskustva, prethodne edukacije, posebno kada se radi o psihoterapiji, pristupi mogu biti raznoliki.

Psihiloško savetovanje i psihoterapija

Katkad ne samo kod drugih, već i kod nas samih, prepoznajemo stanja napetosti, neraspoloženja, doživljaja bezvrednosti, nemoći, zbunjenosti, neodlučnosti u traženju izlaza pri suočavanju sa konfliktnom situacijom. Savetodavni psihološki rad i psihoterapija mogu biti korak ka nalaženju rešenja. Psihodinamski terapijski pristup odlikuje traganje za uzrokom teškoća, uzimanjem u obzir individualnost i jedinstvenost svake osobe/deteta, porodice, koji se međusobno razlikuju u raznovrsnim životnim iskustvima. Izbegava se direktno sugerisanje, izriču mišljenja ili daje savet, a terapeut nastoji da psihološki tumači i razume doživljaje osobe/partnera/roditelja koji imaju teškoće, uključujući i njihovo aktivno učestvovanje u tom procesu. Treba napomenuti da se katkad to kosi sa očekivanjem ljudi od psihoterapije. Psihološko savetovanje predstavlja metod u kome se uz pomoć psihologa traga za efektivnim rešenjem nekog problema.
Za razliku od psihoterapije, ono je najčešće usmereno na neki konkretan problem u određenoj životnoj oblasti manjih razmera, zbog čega traje znatno kraće. (npr. posao, nerešeni konflikti, nesnalaženje u roditeljskoj ulozi)

Postoje sledeći psihološki vidovi pomoći koje pruža Neuropsihijatrijska ordinacija Živkovic:

• Psihodinamska individualna psihoterapija sa odraslima

• Psihodinamska individualna psihoterapija sa adolescentima

• Psihodinamska porodična i partnerska psihoterapija

• Predbračno savetovanje

• Psihološka pomoć parovima u procesu vantelesne oplodnje

• Savetodavni rad sa roditeljima čija deca ispoljavaju neke teškoće tokom odrastanja.

• Psihološka podrška u periodu pandemije virusa Corona.

Šta je neuropsihologija?

Neuropsihologija je oblast psihologije i interdisciplinarno područje psihologije i neurologije koje se bavi posledicama bolesti mozga na intelektualno funkcionisanje i ponašanje, odnosno otkrivanjem poremećaja kognitivnog funkcionisanja uz pomoć standardizovanih testova koji pokrivaju veći broj neuropsiholoških funkcija. Za razliku od mnogih savremenih metoda je neinvazivna i jedina metoda koja može dati uvid u konkretne funkcije mozga. Drugim sredstvima je nemoguće dobiti deskripciju kognitivne aktivnosti kao i prognostičke informacije u ovom pogledu

Ko se bavi neuropsihologijom?

Neuropsihologijom se bavi diplomirani/master psiholog sa ekspertizom iz neuropsihologije

Šta neuropsihološko testiranje ima za cilj?

• Utvrđivanje postojanja eventualnog neuropsihološkog poremećaja
• Opažanje patognomoničnih znakova
• Određivanje odstupanja od normalnog raspona skorova na primenjenim testovima sa kojim će se u nastavku praćenja bolesti kasnije vršiti poređenje (prati se spontani oporavak, pogoršanje, ishod terapije itd)
• Praćenje evolucije poremećaja, praćenje efekata raznih postupaka lečenja – medikamentnog, operativnog, psihoterapijskog tretmana i neuropsihološke rehabilitacije.

Ono je prvi korak u kreiranju odgovarajućeg kognitivnog neurorehabilitacionog programa. Neuropsihološkoj evaluaciji prethodi ispitivanje MENTALNIH FUNKCIJA.
Osnovni ciljevi ispitivanja mentalnog statusa su:

• Rano otkrivanje poremećaja ponašanja
• Orijentaciono ispitivanje i postavljanje osnova za neuropsihološko testiranje
• Prikupljanje podataka za sindromsku dijagnozu (npr.demencije) i etiološku dijagnozu (npr. Alchajmeroave bolesti)
Neuropsihološko testiranje traje uglavnom 60-120 minuta i obuhvata ispitivanje svih kognitivnih funkcija, uključujući govor, pažnju, pamćenje, gnozije i praksije i egzekutivne funkcije.